Otvoreno pismo – reakcija na članak “Dvojbeni patriotizam” iz Süddeutsche Zeitung od 9. veljače 2016.

Süddeutsche Zeitung

Herrn Stefan Kornelius, Außenpolitik

Zur Kenntnis Herr Kurt Kissler, Chefredakteur

 

Poštovani gospodine Kornelius,

obraćamo Vam se u ime Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, krovne organizacije hrvatskih udruga u Njemačkoj, a vezano uz članak objavljen u Vašim novinama od 9. veljače 2016. pod naslovom „Dvojbeni patriotizam“ koji je potpisala gospođa Nadia Pantel.

Navedeni članak, poradi selektivnog i neutemeljenog pisanja svedenog na isprazno i neprofesionalno etiketiranje novog hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, izazvao je popriličnu buru negodovanja u hrvatskoj zajednici u Njemačkoj, među kojima su i mnogi koji su godinama Vaši vjerni čitatelji.

Koliko smo mogli u internetu rešerširati, gospođa Pantel je volonterka koja radi u Vašem cijenjenom listu, te nas iskreno čudi što se jednoj volonterki, a na osnovu iznesenog u članku itekako je upitna njezina novinarska profesionalnost, daje prilika da piše o ovako osjetljivim temama bez osnovnog povijesnog znanja u listu poput Süddeutsche Zeitung.

Gospođa Pantel priključila se je hajci koja se provodi po sistemu „ad Hominem“ koja je neviđena u novijoj demokratskoj povijesti Hrvatske, a i Europe, protiv jednog državnog dužnosnika, pri tomu implicirajući da je fašista iako ovaj s fašizmom nema nikakve veze, što je, dapače, više puta javno demantirao.

Autorica teksta također na neumjesan način iskrivljuje povijesne činjenice te floskulama, kakvim je Hrvatska početkom 90-tih napadana iz antidemokratskih krugova, nasrće na ministra. Navodi da je protestno pismo protiv njega potpisalo 178 članova PEN-a i 1131 novinar, filmski i kazališni režiser, kulturni djelatnik, aludirajući pri tomu na njegovu „nestručnost“ zaboravljajući pri tom struku. Ministrove historiografske interpretacije potvrdio je respektabilan broj od 77 hrvatskih povjesničara zaposlenih na sveučilištima, institutima za povijesna i društvena istraživanja, povjesničara angažiranih u nacionalnim TV produkcijama, povjesničara u izdavaštvu.

Vrlo je važno napomenuti da autorica teksta izbjegava iznijeti činjenicu da je hajka na ministra počela onog trenutka kada je krenuo u obračun s hrvatskom kulturnom mafijom, dakle onima koji već godinama, nelegalno i bez godišnjih stručnih i financijskih planova te podnošenja popisa troškova, troše novac hrvatskih poreznih obveznika na sve, a najmanje na kulturu. Zanima nas kako bi njemačke financijske institucije reagirale da njemačke kulturne udruge i institucije ne podnesu financijska izvješća i umjesto u kulturu trpaju novac u vlastite džepove? Također, autorica pomalo sarkastično navodi da je ministar Hasanbegović danas suorganizator komemoracije na Bleiburgu u kojemu su 1945. godine pobijeni suradnici ustaškog režima. Ovo je izjava koja je itekako bolna za brojne Hrvate, od kojih veliki dio živi u Njemačkoj. Da poučimo gospođu, 1945. je u Bleiburgu bez suđenja i na najbestijalniji način od strane Titova komunističko-državnog terorizma ubijeno preko 200 000 muškaraca, žena i djece čime je počinjen jedan od najvećih i najstrašnijih zločina u poslijeratnoj Europi. Austrija, Slovenija i Hrvatska pune su masovnih grobnica koje se još otkrivaju, dok dio zločinaca o tome šuti. Gospođo Pantel, zar do Vas ne dopiru vapaji 200 000 nevinih žrtava? Ako Vam o ovoj temi treba stručno i znanstveno neovisnih podataka, vrlo rado ćemo Vas uputiti na izvore.

Autorica i dalje u tekstu, namjerno ili iz neznanja, iskrivljuje činjenice iz novije hrvatske povijesti i navodi da „ministar podgrijava stare konflikte iz 90-tih sa Srbijom“ kada je Hrvatska „važila kao narod potlačen od Srba“. Molili bismo autoricu Pantel da navede bilo koju izjavu koju je ministar Hasanbegović dao u kojoj podgrijava „stare konflikte iz 90-tih“. Također, Hrvatska nije „važila kao potlačena od Srba“, ona je uistinu 90-tih bila žrtvom oružane agresije Srbije putem bivše JNA i paravojnih i terorističkih srpskih postrojbi, što je potvrđeno u više optužnica i više procesa koji su protiv Srbije i Srba kao izvršitelja zločina, vođeni pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu i Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Što se tiče izjave ministra Hasanbegovića o komunizmu i komunističkoj diktaturi u Hrvatskoj, dopustit ćete da kao povjesničar, ministar Hasanbegović ima pravo na stručno mišljenje i integritet, i gdje je svakako stručniji od gđe. Pantel.

Dopustit ćete da se u jednome u ovome tekstu i složimo s gđom. Pantel, a to je da su u Hrvatskoj prioritet gospodarski problemi, sprječavanje odlaska mladih i obrazovanih te borba protiv korupcije. Nadodat ćemo da u hrvatskom društvu postoje korumpiranih ostataka komunističkog režima koji su dobro pozicionirani na ključnim funkcijama.

Sadašnji glavni urednik HRT-a, Goran Radman, poznat je kao dužnosnik nekadašnjeg komunističkog režima te je već za vrijeme bivše komunističke Jugoslavije bio upravitelj iste televizije. Kako biste Vi i njemačka javnost reagirali da Vam danas, npr. glavni intendant ARD-a bude jedan od glavnih urednika nekadašnje državne televizije u vrijeme NJDR-a (bivša Njemačka Demokratska Republika, DDR), ili recimo da Vam danas na čelu vijeća za medije (Medienrat, Medienkomission, Landesrundfunkausschuss) sjedi bivši doušnik STASI-a?

Iskreno se nadamo da ćete kao profesionalna i novinarski neutralna kuća, objaviti našu ideološku neopterećenu reakciju na članak gđe. Pantel, koji je duboko povrijedio brojne Hrvate u Njemačkoj, a sa gđom. Pantel bismo rado jednom prilikom porazgovarali na tu temu.

S poštovanjem,

Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj